Zakon i tolerancija – druga strana priče

Zakon i propisi

Kontrola teretnih vozilaNastojeći udovoljiti propisima EU, Republika Hrvatska usvojila je brojne nove zakone, značajno pooštrene u odnosu na prijašnje. Tako i za Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu oni upućeniji kažu da je svojim najvećim dijelom prepisan iz zapadnih izvora, te da je njegova striktna primjena u nas preuranjena jer se Hrvatska od Europske unije razlikuje po brojnim čimbenicima koji utječu na njegovu primjenu u praksi.

Tako se često u razgovorima s prijevoznicima osjeti njihovo nezadovoljstvo primjenom toga zakona, tj. manjkom tolerancije u postupanju prometne policije na terenu.

Ako želimo čuti i drugu stranu priče, najbolji sugovornici na temu policijske prakse su svakako oni koji tu praksu i provode: prometni policajci. Naš sugovornik bio je gospodin Dražen Pešić, policijski službenik za metodologiju rada i sigurnost cestovnog prometa u Odsjeku za sigurnost cestovnog prometa PU vukovarsko-srijemske.

Dražen Pešić, Odsjek za sigurnost cestovnog prometa PU vukovarsko-srijemske

Dražen Pešić, PU vukovarsko-srijemska

 

Razgovor smo nastojali odmaknuti od uštogljenih priča o hladnim zakonskih aktima, te ga što više zadržati na temi tolerancije.

Vozači se žale da su propisi i njihova primjena na terenu previše rigorozni, tj. da policijski službenici nemaju sluha za specifične situacije s kojima se suočavaju hrvatski prijevoznici. Tako se npr. učestalo događa da vozač više sati čeka u redu za utovar, a ta aktivnost je zapravo sličnija odmoru nego radu tj. vožnji kamiona. I kad vozač napokon obavi utovar vozila, za to je utrošio prevelik dio zakonom propisanog radnog vremena te se ne uspijeva vratiti na odredište u propisanom roku. Zbog toga kontrole prometne policije često vozače zatiču u prekršaju tj. prekoračenju dozvoljenog dnevnog radnog vremena. Ne bi li djelatnici policije mogli biti tolerantniji prema takvim prekršajima, osobito kada je pregledom tahografskog zapisa evidentno da je glavni uzrok tog forsiranja od strane vozača upravo spomenuto čekanje u redu za utovar?

-Sve je to jasno, sve ste dobro rekli. Ali, s našeg aspekta, mi se samo pridržavamo propisa. Situacija će se vjerojatno promijeniti kada tvrtke koje vrše utovar budu pouzdanije obavljale svoj dio posla. U pravilu policijski službenici ne toleriraju prekoračenje radnog vremena vozača u takvim situacijama. Sve su to zapravo stečevine zakona i regulativa EU koje mi nastojimo provesti u praksi jer to od nas zahtijevaju vlasti i zakonodavstvo. Znate i sami cijelu priču oko npr. uvođenja digitalnih tahografa. Jednako su rigorozni i svi ostali važeći propisi i to je jednostavno tako. Sada je na ostalim sudionicima u tom procesu prijevoza da korigirajući svoje ponašanje jedni drugima olakšaju rad. Dakle, i sebi, a i policijskim službenicima na terenu.

 

Također vam često zamjeraju manjak tolerancije u sankcioniranju istog prekršaja, prekoračenja radnog vremena u slučaju kada je vozač nadomak nadomak vlastitog doma, gdje si sigurno može priuštiti mnogo kvalitetniji dnevni odmor nego što si ga može omogućiti u kabini vozila .

-Da, to je česta situacija. U pravilu se ne tolerira prekoračenje radnog vremena kada je vozač nadomak odredišta tj. vlastitog prebivališta, iz razloga što se prometne nezgode nerijetko događaju upravo u takvim situacijama, nemilosrdne statistike to jasno potvrđuju.

 

Prijevoznička struka kaže da se policija učestalo ne pridržava odredbe zakona koja vozaču iznimno, dva puta u tjednu, dozvoljava produženje radnog vremena na deset sati, te da u takvom slučaju kažnjava bez zakonske osnove, što se može pobiti u daljnjoj sudskoj proceduri, no, u krajnjem slučaju – bespotrebno troši vrijeme.

-Tu se radi o članku 10 stavak 1 spomenutog zakona – dnevno vrijeme vožnje može se produžiti najviše na 10 sati i to dva puta tjedno. Policijski službenici su dobro upoznati s cijelim tim zakonom, te ga se u cijelosti pridržavaju.

 

Postoji li zakonom propisani način evidentiranja (ili bilo kakav način evidentiranja koji bi se mogao smatrati službenim dokumentom) zastoja zbog npr. kontrole osovinskog opterećenja? Naime, zna se dogoditi i da se vozilo zbog vaganja uputi na lokaciju izvan rute prijevoza, zbog čega vozači mogu izgubiti i do sat vremena.

-U vezi nadzora osovinskog opterećenja, kojeg uz asistenciju policijskih službenika vrše djelatnici Hrvatskih cesta, sačinjavaju se zapisnici koji su dostatan dokaz da je vozač morao izvanredno zaustaviti svoje vozilo. Jednako tome, kada se radi o policijskom nadzoru – tzv. mobilnom tehničkom pregledu na cesti, koji se obavlja u skladu s odredbama članka 31 Pravilnika o tehničkim pregledima vozila, službenici ispisuju “Zapisnik o tehničkom pregledu vozila na cesti” koji se uručuje vozaču nadziranog vozila. U slučaju ponovljenog zaustavljanja na vozilu se neće obavljati ponovna kontrola ako vozač priloži spomenuti zapisnik.

 

Da, ali… Da li će se u tom slučaju tolerirati nadoknada izgubljenog vremena vožnjom izvan propisanih vremenskih okvira?

-Trebalo bi se tolerirati.

 

Koliki je (po vašoj subjektivnoj procjeni) udio usmene opomene, upozorenja ili sugestije o raznim sitnijim neispravnostima na vozilu ili kršenju propisa, u odnosu na novčano kažnjavanje?

-Policijski službenici mogu izreći službeno upozorenje u slučaju prekršaja blaže naravi, za koji je propisana novčana kazna u iznosu do 1.000 kn, u slučajevima kada prekršajem nije izazvano ometanje ili ugrožavanje drugih sudionika u prometu te ako vozaču unutar posljednjih 12 mjeseci nije izricano takvo upozorenje. Praksu bilo kakvih usmenih upozorenja ja vam ne mogu službeno potvrditi niti poreći, ona vjerojatno postoji u određenoj mjeri, ovisno o težini prekršaja i kvaliteti komunikacije između obiju strana na terenu.

 

Iako je situacija na polju prijevoza robe izuzetno teška, nikome nije u cilju da i “susjedu crkne krava”, ali ipak su mnogi prijevoznici osjetljiviji na dojmove da se tamo neki drugi lakše provlače kroz te rigorozne zakone. Da li su kriteriji prometne policije isti prema registriranim prijevoznicima tereta kao npr. prema zemljoradnicima koji u vrijeme žetve svojim traktorima pogonjenim plavim dieselom za koje ne plaćaju tako skupe registracije kao prijevoznici, sami prevoze svoje proizvode (a često i proizvode svojih suseljana, čime zapravo vrše “sivu” prijevozničku djelatnost)?

-Ako prethodnih godina kriteriji možda i nisu bili isti, u protekloj sezoni je i to dovedeno u red, a i dalje će se paziti da se prometni propisi istovjetno primjenjuju prema svim sudionicima u prometu.

*******

Gospodinu Pešiću zahvalili smo na susretljivosti i opširnom razgovoru. Ipak, nakon tog razgovora nismo ni malo optimističniji po pitanju policijske tolerancije.

Stav policije o najvećoj boljci HR-prijevoznika je jasan:  “Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu” policijski službenici će i dalje provoditi striktno i čvrsto, a na ostalim je sudionicima procesa prijevoza da se svojim odgovornijim ponašanjem prilagode i priviknu na njega.

 

Europski zakoni već sada su naša stvarnost, kako god se mi s njima nosili.

 

 

Krunoslav Turda

www.hr-kamioni.com


 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *